Republika Hrvatska i po broju stanovnika i po veličini spada umanje države Europske Unije.

Oko 4 milijuna stanovnika živi na nešto više od 56 tisuća kvadratnih kilometara.

Ali ta najmlađa članica Europske obitelji, nesrazmjerno svojoj veličini toliko je raznolika da je istodobno i mediteranska, i srednjoeuropska i balkanska itoliko je lijepa da privlači milijune turista.

Kako i ne bi kad su razvedena obala s više od tisuću otoka, povijesni gradovi i nacionalni parkovi začinjeni gostoljubivošću domaćina, vrhunskom zdravom gastronomijom i ugodnom klimom pravi mamac za svakog.

Glavni grad Hrvatske Zagreb u prvoj je polovici 2020. bio središte Europe jer Hrvatska je predsjedala Europskom Unijom. Bila je to prigoda da ovaj privlačni, ali za mnoge strance još uvijek samozatajni grad pokaže svoje srednjoeuropsko gostoljubivo lice. I u tome uspijeva. Već godinama je poznat po svom Adventskom ozračju u vrijeme Božića. Ljeti s razlogom prestaje biti tek usputno stajalište gostiju prema Jadranu. Katedrala,tržnica Dolac, crkva Svetog Marka, Kamenita vrata, Hrvatsko narodno kazalište, Lenucijeva potkova, Maksimir i Jarun – sve je to Zagreb.Sve više se otkriva njegov urbanistički sklad,privlačnost gornjeg i donjeg grada, bogata povijest Gradeca i Kaptola, muzeji i galerije, perivoji i dvorišta, fasade i trgovi. Grad s nešto manje od milijun stanovnika za mnoge je idealan za život tim više što ima predivnu okolicu.

A ima li itko da nije čuo za Dubrovnik – “biser Jadrana” kako ga s pravom nazivaju.

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo” pjeva pjesnik ovog čudesnog grada koji je stoljećima mudrošću, diplomacijom i hrabrošću odolijevao osvajačima i čuvao svoju neovisnost.

Okružen dva kilometra obrambenim zidom, kulama i tvrđavama ovaj grad muzej je, osobito ljeti, pod velikim pritiskom gostiju iz cijelog svijeta.

Zato se ozbiljno razmišlja, kao i u nekim drugim popularnim svjetskim destinacijama, kako posjetitelje rasporediti tijekom cijele godine da bi se izbjegle velike gužve.

Dubrovnik je česta kulisa i mnogih filmova. Mega popularna serija “Igre prijestolja” snimana je ovdje. Stari grad je, očekivano, pod zaštitom UNESCA.

Drugi hrvatski grad po veličini je Split. I Split ima spomenik pod zaštitom UNESCA koji vrijedi vidjeti, a to je veličanstvena Dioklecijanova palača. Uz mnoge znamenitosti grada kao što je katedrala Svetog Dujma ili Meštrovićeva galerija, tu je i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Mnogo toga o povijesti Hrvata i rane hrvatske države saznat ćete u ovom muzeju.

Inače se kaže da je na ovim prostorima puno povijesti po glavi stanovnika. To vrijedi i za treći hrvatski grad po veličini Rijeku. Najveća hrvatska luka,mijenjala je gospodare, a svoj pravi industrijski procvat doživjela je na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Grad je to u kojem je projektiran i proizveden prvi torpedo. Danas je Rijeka sveučilišno i kulturno središte, a sa svojom okolicom Kvarnerom – otocima Krkom, Cresom, Lošinjom i Rabom, te Opatijom i Gorskim kotarom jedno su od perjanica hrvatskog turizma. Godine 2020 Rijeka je europska prijestolnica kulture.

Stotinjak kilometara od Rijeke je tritisućljetna Pula – najvažnija ratna luka moćne Austro-Ugarske. Ovaj grad s veličanstvenom Arenom pun je povijesnih spomenika antike, Mlečana i Austrije.

Pula je najveći grad poluotoka Istre te najjače hrvatske turističke regije. Rovinj i Poreč s Eufrazijevom bazilikom, nacionalni park Brijuni, ali i unutrašnjost ovog poluotoka žive od turizma nudeći gostima vrhunsku gastronomiju, vino, maslinovo ulje i tartufe, kažu, najbolje na svijetu. Tu je i Hum – najmanji grad na svijetu.

Više od tri tisuće godina ima i Zadar sa svojim zidinama za kojeg je poznati Alfred Hickock rekao da ima najljepši zalazak sunca na svijetu. Pozdrav Suncu i jedinstvene morske orgulje je nešto što se osobito pamti.

Pamti se i Šibenik i njegova katedrala pod zaštitom UNESCA, a pod zaštitom UNESCA je i fascinantna romanička jezgra grada Trogira. U Zadru je rođen, a u Šibeniku je umro veliki hrvatski kipar i graditelj Juraj Dalmatinac.

Cijela jadranska obala i otoci s ribarskim selima i gradićima puni su povijesti, ali su istodobno i raj za nautičare. Spomenimo Kornate, Hvar, Brač, Korčulu, Mljet i još šezdesetak naseljenih i tisuću nenaseljenih otoka i otočića, a more kristalno bistro.

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova – Brijuni, Kornati,Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit. Svaki park ima svoju priču i ljepotu. Paklenicu, Risnjak i sjeverni Velebit vole avanturisti;Kornati, Mljet i Brijuni su raj za odmor i nautičare.Slapovi Krke i Visovac su idealni za izlete i zadivljuju ljepotom.Ali jedan nacionalni park se izdvaja kao stvarno svjetsko prirodno čudo nad čudima. To su Plitvička jezera.

Hrvatska je po bogatstvu izvora voda na visokom petom mjestu u Europi. Pitka voda, bistre rijeke i jezera su veliko hrvatsko blago. Sava, Drava, Dunav, Una, Kupa,Mura, Cetina, Gacka, Bosut, Korana, Mrežnica, Krka, Neretva i mnoge njihove pritoke dobro su očuvane, a velika je odgovornost da tako i ostane.

Ista odgovornost mora biti i za hrvatske planine Velebit, Biokovo,Dinara,Papuk,Plješivica, Mosor, Medvednica i još mnoge, kao i spilje. Mnoge endemske i zaštićene biljke, gljive i životinje su u ovom podneblju osobito gdje se miješa kontinentalna i sredozemna klima. Kažimo ovom zgodom da je Perunika hrvatski nacionalni cvijet.

Na najvećoj europskoj rijeci Dunavu leži herojski grad Vukovar – najveća hrvatska riječna luka.Vukovar zacjeljuje svoje ratne rane. Nedaleko grada je vrlo atraktivni novi muzej Vučedolske kulture.

Na rijeci Dravi je najveći slavonski četvrti hrvatski grad po veličini Osijek. Gradska tvrđa i puno zelenila i parkova, kulturno i sveučilišno središte – to je ovaj grad koji ima i prelijepu okolicu.

Bilo da ste ljubitelj prirode i odete sjeveroistočno u Baranju i Kopački rit ili jugozapadno od Osijeka u Đakovo i pogledate katedralu za koju kažu da je najljepša između Venecije i Istanbula – nećete pogriješiti.

Inače Slavonija je regija lijepih baroknih gradova poput Đakova, Požege Vinkovaca ili Broda i poznata je po svojoj folklornoj tradiciji, gostoljubivosti, kuhinji i odličnim bijelim vinima.

Sjeverno od Zagreba je još jedan atraktivni barokni grad – Varaždin. A nedaleko Varaždina i povijesni Čakovec – središte Međimurja. Uredno Međimurje s pravom nosi epitet“cvjetnjaka Hrvatske”.

Hrvatsko Zagorje poznato je po svojim brežuljcima, dvorcima, burgovima, crkvama i mnogim toplicama. U Krapini je vrlo atraktivni muzej krapinskog pračovjeka jer ovdje je najbogatije nalazište staništa neandertalaca. Hrvatsko zagorje dalo je i dva velika čovjeka – u Kumrovcu je rođen Josip Broz Tito, a u Velikom Trgovišću prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.Marija Bistrica je najpoznatije hrvatsko marijansko svetište.

Nedaleko Zagreba su mnogi gradovi koji su odigrali važnu ulogu u povijesti ovih prostora kao što su Sisak, Bjelovar, Koprivnica, Križevci, Karlovac.

Kordun, Banovina, Lika i Gorski kotar su slabo naseljeni krajevi Hrvatske na putu prema Jadranu, ali baš zato ih vrijedi upoznati.

I Lika je dala dva velika čovjeka.Nedaleko Gospića rođenje Ante Starčević kojeg Hrvati zovu ocem domovine, a u selu Smiljanu jedan od najvećih znanstvenika svijeta Nikola Tesla. Tu je i muzej posvećen njemu i njegovim izumima kojima je zadužio svijet.

Ličko-senjska županija u svom jadranskom dijelu poziva vas i na otok Pag, ali i Senj – mjesto poznato po buri i uskocima.

Ima Hrvatska mnogo toga prepoznatljivog s čim se može ponositi u svijetu. Zato je mnogo toga na popisu UNESCO-ve nematerijalne baštine.

Spomenimo Sinjsku alku, hrvatsko čipkarstvo, zvončare, ljelje, feštu Svetog Vlaha i procesiju “Za križen”,drvene igračke i medičarske proizvode, te mnoge glazbene izričaje i kulinarsko umijeće.

Ali pravu prepoznatljivost Hrvatskoj u svijetu daju njeni sportaši. Nema zemlje u svijetu s tako malo stanovnika, a da je vrhunska u košarci – sjetimo se Petrovića, Ćosića, Kukoča; rukometu čarobnjaka Balića;vaterpolu i trenera Rudića;teniskih velemajstora Ivaniševića,Ljubičića, Čilića i Pilića, Kostelića u skijanju, Blanke Vlašić i Sandre Perković u atletici, boksača Parlova, streličara, plivača i veslača. Najpopularniji sport nogomet je priča za sebe. Tko nije čuo za Modrića, Šukera, Rakitića, a crveno bijele kockaste dresove možete vidjeti u svakom kutu svijeta.

Ako vam kažemo da je i dalmatinski pas hrvatska autohtona vrsta, a da se kravata od Hrvata proširila svijetom što joj i ime govori onda ste već puno naučili o ovoj zemlji.

Ima ova lijepa zemlja i svojih problema – tranzicijai razvitak kao i u svim postkomunističkim zemljama je skokovit i neujednačen – škripi uprava i pravosuđe, obrazovani ljudi otvaranjem europskog tržišta rada iseljavaju, a korupcija nije iskorijenjena. Ali sve to ne umanjuje činjenicu da se ovdje zdravo i sigurno živi.

Milijuni gostiju to potvrđuju, a uz pomoć Europske Unije poboljšava se infrastruktura, napreduje poljoprivreda i ekologija. Za očekivati je da će održivi razvoji ulaganje u zelenu industriju sačuvati ovaj prelijepi kutak Europe u interesu njenih stanovnika, ali i cijele Unije.

Od 1. siječnja 2023. Hrvatska je uvela Euro kao službenu valutu, a istog tod dana je ušla i u “Schengen” – Europu bez granica.