Slikom i riječju vodimo vas u zemlju neobičnosti, kontrasta i sklada; u zemlju negostoljubive, ali istodobno čarobne prirode; u zemlju šuma i jezera – vodimo vas na sjever. To je najrjeđe naseljena zemlja Europske Unije – tek 17 stanovnika po kvadratnom kilometru, ali za njih često kažu da su među najsretnijima na svijetu.

Riječ je, naravno, o Finskoj – zemlji visokog životnog i demokratskog standarda vrhunskog obrazovanja – sigurnoj zemlji u kojoj je, dok ovo snimamo, u Vladi više žena nego muškaraca, a premijerka je mlada žena u tridesetim godinama.

Zemlja je to u kojoj se govori jezikom za kojeg se kaže da ga je nemoguće dobro naučiti, ako vam nije materinski, mada ima rijetkih talenata kojima je i to uspjelo. Jezik je to uralski, ugrofinske skupine nimalo sličan indoeuropskim jezicima. Jedino u Europi je blizak estonskom, i kako kažu lingvisti, istog je jezičnog korijena kao mađarski. Ali Mađar i Finac jednako bi se razumjeli kao, na primjer, Šveđanin i Rus, a to znači gotovo nikako.

Ali, ako se vratimo u povijest onda su baš Švedska i Rusija imali presudnu ulogu na ovom prostoru koji je i nije Skandinavija, ovisi iz kojeg kuta gledamo. Pola milenija Finskom je gospodarila Švedska, a potom od godine 1809. Rusija sve do Oktobarske revolucije. Finska je, dakle, samostalna država tek nešto više od jednog stoljeća, ali dovoljno da njenih oko 5 i pol milijuna stanovnika danas živi iznimno kvalitetno, visokim standardom u modernom političkom sustavu. Biti Fincem znači cijeniti mir, prostor i prirodu oko sebe.

U sve to možete se uvjeriti u glavnom gradu Helsinkiju. Oko milijun stanovnika, dakle petina od ukupnog broja, živi u ovom neoklasicističkom, ali modernom gradu koji je 1952. bio domaćin Olimpijskih igara. Tvrđava Soumenlinna, pod zaštitom UNESCA, potvrđuje ono što smo rekli o burnoj povijesti Finske. Tvrđavu su gradili Šveđani da bi se branili od Rusa. Isto tako Helsinki ima mnoge crkve i katedrale koje su iznimno atraktivne.

Bijela Luteranska i pravoslavna Uspenski katedrala, te Luteranska crkva u stijeni, kao i muzeji privlače mnogobrojne turiste koji često dolaze preko zaljeva iz obližnjeg Sankt Petersburga. Mnoge su sličnosti u arhitekturi tih gradova.

Turku je bio negdašnja prijestolnica dok su Finskom gospodarili Šveđani. Ovaj slikoviti povijesni grad najveća je finska luka, a godine 2011. bio je europski grad kulture.

Tampere s okolicom, druga je po broju stanovnika urbana regija. Grad je to na kojeg su Finci osobito ponosni. Arhitektonski sklad, bogatstvo, priroda, kreativnost, sveučilište. Industrijsko je to središte, nekad tradicionalnih industrija– papira, pamuka, a danas najnovijih tehnologija koje se baziraju na znanju, komunikacijama i robotici. Grad je pun muzeja i izazova.Tu je dom popularnih moominsa, muzej Lenjina, ali i kuća slavnih hokejaša. Hokej je sport broj jedan u kojem su Finci već desetljećima u svjetskom vrhu.

Već smo mnogo toga spomenuli, a nismo još rekli vjerojatno najvažnije po čemu je Finska poznata u svijetu. Pogađate – Finska je domovina Djeda mraza i saune.

Zato milijuni turista hrle u Rovaniemi, bajkoviti grad gotovo na sjevernoj polarnici. Ako pišete Djedu Mrazu ili Božićnjaku tu je prava adresa. Glavni grad finske Laponije, u Drugom svjetskom ratu gotovo razoren, danas je cilj onih koji vole zimske radosti, a s pravom se tvrdi, da je polarna svjetlost ovdje čarobna.

Tu ćete upoznati i Samije – narod Laponije, bogate povijesti i baštine, životnog pristupa i mašte kako ga je nametnulo preživljavanje u oštroj klimi iznad polarnice. Zaprege sa sobovima i haskijima gdje se prepričavaju legende kako je vatreni lisičji rep prosuo biserje po tlu koje bliješti po snijegu polarnoj svjetlosti.

Aurealia Borealis je velika atrakcija ovih prostora.

Finska ima oko 188 tisuća jezera i isto toliko otoka i otočića. Ostalo je šuma– kaže anegdota. Sve što se od drveta može uraditi i pritom unijeti dizajnersku notu je ono što Finci znaju najbolje na svijetu. Stari očuvani srednjovjekovni slikoviti grad Porvooo tome svjedoči. Osobito su poznate drvene kuće koje su velika turistička atrakcija.

Turistička atrakcija je i arhipelag Aland.Ovdje se govori švedski. Švedski je uz Finski službeni jezik,ali gotovo da nema Finca koji ne govori i engleski, a mnogi i druge strane jezike.

No, vratimo se još malo u sjevernu Finsku.

Levi i Kemi dva su lokacije onima koji vole snijeg, skijanje i zimske radosti i pustolovine.

Levi je skijaško središte, ali nudi mnogo toga više.

Kemi, mada industrijsko središte za preradu drveta i celuloze, turistima je poznat po svojim snježnim ledenim dvorcima koji se svake godine grade iznova.

Finska ima 37 nacionalnih parkova, od kojih izdvajamo onaj koji je nazvan po vrlo popularnom finskom političaru Urhu Kekonnenu.

Rekli smo kako je finski jezik iznimno težak, ali ljepotu njegova izričaja možete osjetiti ako upoznate poznati finski ep Kalevala. Finsko narodno stvaralaštvo živjelo je stoljećima kao usmena predaja dok ga liječnik Elias Lönnert nije prikupio uglavnom po Kareliji i 1835. godine sistematizirao i objavio. Kad je finski jezik u pitanju važno ime je i Michael Agricoala utemeljitelj književnog jezika u 16. stoljeću. Finci jako drže do knjige i vole čitati. 10. listopada slavi se Dan finske književnosti i to je nacionalni praznik. Tog je dana 1834. rođen Aleksis Kivi autor prvog finskog romana „Sedmero braće”.

Da biste bolje razumjeli Finkinje i Fince nije loše zapamtiti jednostavnu, lako izgovorljivu, ali teško prevodljivu riječ SISU. Najbliže je onom što je u indoeuropskim jezicima „snaga volje”, ali u tom konceptu krije se i mnoga druga značenja kao hrabrost i ustrajavanje u hrabrosti, ali i odgovornost da ono što mora biti učinjeno i učini se bez obzira na cijenu. U svemu tome ima i neke mističnosti koju nudi ovaj prostor zelenog, bijelog i plavog.

Ako dodamo da je s druge strane tango, njegova finska varijanta, ovdje najpopularniji ples i da najviše heavy metal grupa dolazi baš iz Finske onda,se, ipak, valja zamisliti.

A to je najbolje učiniti u jednoj od sauna, kojih u ovoj zemlji ima, pretpostavlja se, više od 3 milijuna. Zato – opustite se i uživajte. I razmišljajte.