Nizozemska, Nederland – malo koja zemlja na svijetu ima tako prikladno ime da se već u samom nazivu krije i njen opis.
Često je nazivaju i Holandijom što i nije ispravno jer riječ je o tek dvije, od 12 pokrajina ove, po mnogočemu, iznimne zemlje.
Baš u vrijeme snimanja ovog filma središnja vlada i turistička zajednica pokrenuli su veliku akciju da se zemlja službeno zove isključivo Nizozemska prigodom svih manifestacija. Kad je riječ o provedbi tog „rebrendinga“, nema sumnje, da će se i uspjeti. Jer malo je toga što ova samosvjesna i odlično organizirana država ne uspijeva.
Više od četvrtine Nizozemske je ispod morske razine, a baš je ovdje najjača poljoprivreda na svijetu. Ako se tome doda da je riječ o najgušće naseljenoj zemlji, nakon Malte, u Europskoj Uniji onda je čudo tim veće.
Čim sletite na jednu od najfunkcionalnijih zračnih luka na svijetu Schiphol niste ni svjesni da ste sletjeli više od 4 metra ispod razine mora. Ali nema straha.
Sve je u ovoj zemlji zaštićeno sustavom nasipa i brana, a melioracijom se stvaraju takozvani polderi i zemlja se sustavno otima moru.

U svijetu je poznata priča o dječaku Hansu Brinkeru koji je stavio prst u branu i tako spriječio poplavu. Svaki Nizozemac će vam reći da je to bajka, ali ta bajka živi baš zbog toga što govori kako se ovdje valja boriti za svaki pedalj zemlje.

To se vidi i u najvećem gradu Amsterdamu. Za Amsterdam se kaže da je i glavni grad, mada je sjedište Vlade i svih važnijih institucija u Hagu, što je, također, specifikum ove zemlje.
Amsterdam je dodir slobode. Grad poznat po svojim kanalima, mostovima, predivnim trgovačkim kućama nudi obilje kulture. Dušu i srce ovaj kozmopolitski grad otvori milijunima turista u svako godišnje doba.

Rijks Museum, muzej Van Gogha i kuća Anne Frank turističke su odrednice, ali isto tako i Red Light District – četvrt crvenih svjetiljki i mnogi coffee shopovi gdje se može konzumirati lake droge bez straha da ćete završiti u zatvoru.
Ovaj grad diše tolerancijom i u njemu vam nikad neće biti dosadno.
Drugi grad po veličini je Rotterdam – najveća europska i jedna od najvećih svjetskih luka.
Grad privlači modernom arhitekturom. Poznat je i po sveučilištu Erasmus.
Rotterdamska luka je primjer kako se u Nizozemskoj, zemlji duge pomorske tradicije, radi učinkovito. Više od 350 milijuna tona robe godišnje prođe kroz ovu ogromnu luku.

A pomorska tradicija i brodogradnja Nizozemske zaista je nešto što treba izdvojiti.
Uostalom tko nije čuo za „Ukletog Holandeza“ ili „Istočno indijsku kompaniju“ – prvu svjetsku multinacionalku.
Širom svijeta plovili su neustrašivi pomorci na nizozemskim jedrenjacima izvanrednih maritimnih osobina.
Prvo što su vidjeli kad su se vraćali s dalekih prekomorskih putovanja, vjerojatno, su bile vjetrenjače taj neosporni simbol ove zemlje.
U 17. stoljeću bilo ih je više od 10 tisuća i koristile su se za isušivanje već spomenutih poldera. Danas ih je sačuvano deset puta manje – oko tisuću. I velika su turistička atrakcija i bez njih je gotovo nezamisliv nizozemski krajolik. Ovih 19 u Kinderdijku su pod zaštitom UNESCA.

Kad u tu sliku vjetrenjača i kanala uklopite cvijeće, najčešće tulipane, onda ste, zaista doživjeli čaroliju ove zemlje. Cvijeće je veliki biznis, osobito lukovice. Više od 5 milijardi eura zaradi se od cvijeća. Raznobojni tulipani, u 16 stoljeću donijeti iz Turske, postali su jedan od nizozemskih simbola. Keukenkof je najveći cvjetni vrt na svijetu i vrijedi ga vidjeti.
Za većinu Nizozemaca dom bez bar jednog buketa cvijeća na stolu je nezamisliv.
Jednako tako je nezamislivo da će netko doći u Nizozemsku, a ne kupiti drvene klompe, barem njihovu imitaciju. Riječ je o najpoznatijem turističkom suveniru i, također, jednom od simbola.
Svjetski je poznata i keramika iz Delfta s karakterističnom plavom dekoracijom.
A kad smo već kod svjetski poznatih proizvoda „made in Holland“ onda valja spomenuti i sir. Pa, tko nije čuo za Goudu. Godišnje svaki Nizozemac prosječno konzumira 15 kilograma sira, a ljetni sajmovi u Alkmaaru, Edamu i Goudi je nešto što ljubitelji sira ne propuštaju.
Još jedan simbol Nizozemske ne možemo zaobići. To je bicikl. Mada ima oko 17 milijuna stanovnika u zemlji ima više od 20 milijuna bicikla. Kaže podatak da se svake godine kupi oko milijun novih bicikala, a da se oko 800 tisuća ukrade.

Hag ili nizozemski Den Haag je treći grad po veličini, ali vrlo je važan grad u Europskoj Uniji. Ovdje je sjedište mnogih međunarodnih sudova, kao što je, na primjer, Međunarodni sud pravde. Ali ovdje je i sjedište nizozemske Vlade, mnogih veleposlanstava, a i kralj Willem-Alexander ima ovdje svoje rezidencije.

Mada je službena zastava Nizozemske crveno-bijelo-plava, boja pod kojom se veliča kraljevina je narančasta. To je osobito vidljivo u sportu, jer Nizozemska je velika sportska nacija. Nogomet je najvažniji, a i sam kralj je sportski je aktivist.Popularnost narančaste je još iz vremena kad se ovaj prostor u 16 stoljeću oslobađao od španjolske dominacije i Kraljevska kuća Oranje je imala presudnu ulogu. Danas je to više stvar folklora, nego stvarnih kraljevskih ovlasti. Ali tradicija se njeguje.
Kralj Willem-Alexander najstariji je sin popularne kraljice Beatrix koja je abdicirala 2013., a rođen je u Utrechtu.
Utrecht je jedan od starijih nizozemskih gradova, osobito privlačan studentima. Splet je novih i starih četvrti i to ga čini uzbudljivim. Gradom dominira i skladna Donkerk katedrala.
Nedaleko od Utrechta je i Hilversum gdje je sjedište nizozemske radio-televizije NOS.
Mnogo je poznatih Nizozemaca koji su zadužili svijet. Od filozofa i književnika Erazma Rotterdamskog i Barucha de Spinoze do slikara Rembrandta, Van Gogha, Mondriana, Veermera i Boscha. Tko nije čuo za Annu Frank? I još mnogobrojnih. Uređeni muzeji i zbirke doslovno u svakom gradu i selu čuvaju veliko povijesno i umjetničko blago.
Bit će vam zato izazovno posjetiti i mnoge druge veće gradove koje još nismo spomenuli kao što su Leiden, Haarlem, Den Bosch, Eindhoven, Breda ili Gronigen na sjeveru i Maastricht na jugu. Sve je blizu, a o točnosti nizozemskih željeznica da ne govorimo. Inače je točnost ovdje jako važna.
Posjetimo još neka mjesta po vlastitom izboru, uvjereni da smo, možda, nepravedni prema onom što se ne stigne vidjeti, ali tako je to uvijek kad se posjećuje ova zemlja u koju se vrijedi vraćati.
Bajkovito selo Giethoorn s tek 2 i pol tisuće stanovnika, a više od 150 mostova je prava senzacija. Zovu ga Venecija sjevera.
Vrijedi se upoznati detaljnije i s Delta projektom građevinskim zahvatima na branama i nasipima koji se naziva modernim svjetskim čudom.
Tu je i Zapadno Frizijsko otočje, a i inače obala Sjevernog mora. Nijmegen kraj Haga je jedan od najstarijih gradova.
Za kraj ove filmske priče o državama Europske Unije ostavili smo Maastricht glavni grad pokrajine Limburg, također, grad duge povijesti, grad kulture, multijezičnosti. Povijest je ovdje na dlanu, ali u novijoj povijesti grad je poznat po Ugovoru potpisanom godine 1992. Ugovorom iz Maastrichta uspostavila se Europska Unija što je bila nova etapa u integriranju europskih naroda.